Ponekad mislimo da alternativna medicina uključuje samo neinvazivne metode - čišćenje organizma, primjenu ljekovitih biljaka, post, masažu itd.
Možda ćete se iznenaditi kada saznate da je kirurgija dio alternativne medicine.
Kirurški zahvati nisu izmišljeni u 20-om stoljeću.
Kirurgija je drevna znanost, koja postoji već nekoliko tisuća godina.
Drevne Maje, Inke, Egipćani, Grci, Kinezi i Indijci su imali dobro znanje kirurgije i primjenjivali ju, kada je to bilo potrebno.
Drevne civilizacije su koristile kirurgiju u mnoge svrhe: kod ozljeda i prijeloma, za uklanjanje cista i tumora, za popravljanje zubi, kod komplikacija tokom poroda, čak i za uljepšavanje.
Drevni kirurzi imali su alate od prirodnih materijala poput dragog i poludragog kamena, drveta, lišća, grančica, puzavica.
Da bi spriječili bol i infekciju, koristili su ljekovito bilje i akupunkturne točke. Znali su i kako zaustaviti krvarenje tokom operacije.
Što je kirurgija
Kirurgija (od Grčkog cheirourgikē, Lat. chirurgiae, što znači "ručni rad") je drevna znanost o operativnim zahvatima koji kirurg izvodi ručno, uz pomoć posebnih alata.
U naše vrijeme pojavila se i robotska kirurgija (na primjer - Da Vinci, Zeus), gdje operaciju izvode roboti.
Francuski kirurg 16. stoljeća Ambroise Pare je rekao: "Kirurgija može ukloniti višak, popuniti nedostatak, razdvojiti to što je spojeno i spojiti to, što je razdvojeno. Kirurgija može namjestiti to, što je iščašeno i ispraviti urođene mane."
Kirurgija se primjenjuje sljedeće svrhe:
liječenje i dijagnostika ljudi
liječenje životinja
popravljanje zubi
prevencija bolesti
poboljšanje izgleda (estetska kirurgija)
Kirurgija u ayurvedi
Najstarije zabilješke o kirurgiji pronalazimo u drevnim ayurvedskim tekstovima.
Kirurgija (Shalya Chikitsa) je jedna od 8 grana ayurvede. Osnivač ayurvedske kirurgije je Šušruta - drevni mudrac i liječnik.
Iz njegovog traktata "Šušruta Samhita" saznajemo o tome, da su još prije nekoliko tisuća godina u Indiji izvodili najkompleksnje kirurške zahvate poput uklanjanja žučnog kamenca i tumora.
U originalnom tekstu "Šušruta samhite" čitamo o cijelom nizu kirurških metoda, koje uključuju operacije tumora, liječenje prijeloma i ozljeda, pomoć kod komplikacija tokom poroda, operacije crijeva, čak i estetske operacije.
Čaraka, najpoznatiji ayurvedski liječnik, je također preporučivao kirurgiju kod mnogih bolesti. Između njih su hemeroidi, tumori, ciste, čirevi, prolaps rektuma, kamenac, katarakta, zadržavanje mokraće i neke druge.
Instrumenti koji su koristili ayurvedski liječnici su bili izrađeni od kamena, drveta, grančica, lišća i drugog prirodnog materijala.
Kod mnogih bolesti, koje su zahtijevale hitno liječenje, ayurvedska kirurgija je nudila brzu i učinkovitu pomoć.
Shalya Chikitsa je bila popularna, zato što je davala brzo olakšanje.
Zanimljivo je da je sam pojam o plastičnoj kirurgiji stigao na Zapad preko ayurvede, nakon što je mjesni ayurvedski liječnik rekonstruirao nos britanskog vojnika Kovaski.
Sada se Šušruta smatra ocem moderne plastične kirurgije.
Kirurgija u drevnom Egiptu
Papirusi, pronađeni u Egiptu, svjedoče o tome, da su drevni Egipćani imali odlično znanje anatomije i primjenjivali kirurgiju.
Prvi traktat o kirurgiji je napisao Imhotep, vizir faraona Djosera - liječnik, svećenik, astronom i arhitekt.
Imhotep je bio toliko štovan zbog njegovog znanja, da su ga smatrali Egipatskim bogom medicine.
Papirus Ebers (najstariji traktat o medicini, 1500 p.n.e) sadrži najvažnije medicinske informacije toga vremena - opis bolesti, recepti, popis ljekovitog bilja i kirurških zahvata.
Na primjer, u njemu je opisano kako liječiti ujede krokodila i ozbiljne opekline, i kako operirati tumore i ciste.
U papirusu Edwin Smith (1600 p.n.e) opisani su kirurški zahvati u slučaju ozljeda i trauma. Papirus sadrži precizne informacije o anatomiji i operacijama na različitim dijelovima tijela, posebice kičmi.
Da bi spriječili infekciju tokom operacije, Egipćani su koristili prirodne antiseptike, na primjer lišće i koru vrbe.
Kirurgija Maya
Civilizacija drevnih maya je bila vrlo razvijena - poznavali su umjetnost, matematiku, astronomiju, filozofiju, građevinarstvo.
Naravno da je takva kultura morala imati i dobro poznavanje medicine.
Medicina drevnih Maya je bila spojem znanosti i religije. Liječiti su mogli samo svećenici, koji su naslijedili svoj položaj i dobivali opsežnu edukaciju.
Maye su iskusno šivali rane sa ljudskom kosom, liječili prelome, čak koristili gips. Bili su iskusni zubari, pravili su proteze od nefrita i tirkiza i plombe od pirita.
Za operacije su koristili obsidijanske oštrice. U nekim poznatim svjetskim klinikama i dan danas koriste obsidijanske noževe, zato što ostavljaju tanji rez i pomažu bržem zacjeljivanju rana.
Na pronađenim lubanjama drevnih Maya se vide i tragovi trepanacije - otvaranja lubanje za izvođenje operacija na mozgu.
Kirurgija drevnih Inka
I drevne Inke su koristile kirurgiju. Prisjetite se Tumia - poznatog medicinskog instrumenta, sa kojim su Inke radile operacije na mozgu.
Istraživanja razotkrivaju da su Inke bile iskusnim kirurzima. Stopa preživljavanja pacijenata nakon operacije mozga je bila 80-90%.
Moderni znanstvenici smatraju ovo pravim "čudom" s obzirom na to, da tada nisu postojali moderni instrumenti i lijekovi protiv bolova, krvarenja i infekcija.
Ove drevne civilizacije su imale opširno znanje medicine. Poznavali su ljekovito bilje i bili iskusni u pripremanju prirodnih lijekova. Živjeli su zdravim životom. Bili su puno zdraviji, nego što smo mi sada.
Međutim, poznavali su i koristili kirurgiju, kada je to bilo neophodno.
"Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajućih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj glavi porodice, ženama opterećenim problemima, očajnicima i onima što ih prati osjećaj poraza u životu savjetujem ovu čarobnu biljku koja obnavlja organizam, vraća snagu i radost življenja.“
Ova divna biljka ugodnog limunastog mirisa, srodnik je kadulje i lavande.
Pčele ga vole, pa zbog toga i nosi ime matičnjak (lat. Melissa officinalis), a nazivaju ga i melisa, limunčica, čelinjak, limunka, maternjak, pčelinja metvica, rojevac i macina trava.
Matičnjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne, začinske, aromatične, medonosne i imaju industrijsku primjenu.
U liječenju je zastupljen i cijenjen od davnina.
Plinije ga je preporučivao za oči, Sveta Hildegarda za radost, Paracelzus ga je nazivao eliksirom života, a postoje bilješke da je i Shakespeareu bio omiljena biljka.
Ljekovito djelovanje matičnjaka
Izvedeno je više studija na temu djelovanja matičnjaka na stres, nesanicu i napetost, a sve su potvrdile njegovu učinkovitost.
U kombinaciji s valerijanom jednako je djelotvoran poput sintetskog lijeka za smirenje triazolama, ali za razliku od njega ne uzrokuje nuspojave.
Dokazano je da matičnjak pojačava koncentraciju i potiče bolje rješavanje tekstualnih i slikovnih zadataka.
Također se smatra da zbog antioksidanata, koji štite stanice tijela od oštećenja uzrokovanih oksidacijom, matičnjak pomaže i oboljelima od Alzheimerove bolesti da poboljšaju pamćenje i koncentraciju.
ESCOP (Europski znanstveni fitoterapijski komitet) službeno je odobrio oralnu upotrebu matičnjaka za napetost, nemir i razdražljivost.
Također je preporučio liječenje matičnjakom probavnih poremećaja kao što su grčevi, te lokalno za herpes na usni.
Matičnjak ima jaka antivirusna svojstva, skraćuje trajanje bolesti i smanjuje mogućnost recidiva.
Eterično ulje matičnjaka ima slično djelovanje kao sama biljka. Jako je cijenjeno i skupo, pa treba paziti da se ne radi o patvorini. Izvana se koristi razblaženo za masažu ili ublažavanje herpes simplexa.
Ljekovito djelovanje matičnjaka:
pomaže kod depresije i stresa
smanjuje glavobolje
potiče miran san
pomaže kod prekomjernog rada štitnjače
smanjuje visoku temperaturu
ublažava trudničke mučnine i menstrualne grčeve
pomaže kod herpes simplexa
povećava kreativnost i koncentraciju
Čaj od matičnjaka
Matičnjak možete koristiti kao čaj, uvarak, tinkturu ili integralnu otopinu ljekovitog bilja (SIPF).
Za pripremu čaja od matičnjaka prelijte žličicu suhog bilja s dva decilitra vode.
U jednom ispitivanju tijekom šest tjedana grupa studenata je pila čaj od matičnjaka, a druga grupa placebo.
Prva skupina je bila manje pod stresom i imala značajno bolje rezultate na testu, a djelovanje matičnjaka trajalo je i šest sati poslije ispijanja.
Stoga, ako ste vi ili vaša djeca izloženi jačim mentalnim naporima - pijte čaj od matičnjaka.
Karmelićanska vodica
Jedan od najpoznatijih pripravaka od matičnjaka je svakako karmelićanska vodica. Njenu recepturu osmislile su časne sestre karmelićanke u Srednjem vijeku.
Pripisivana su joj i čudotvorna svojstva, tako da postoje zapisi iz 17. stoljeća o ljudima koji su doživjeli stotinu i više godina zbog redovite konzumacije tijekom doručka.
Bila je i ostala sredstvo za liječenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, razdraženosti, straha i treme, slabog pamćenja, zamora, nesvjestice i noćnog gušenja, a možete je koristiti kao parfem i za masažu.
Recept
Sastojci:
litra alkohola (vodka, rum, konjak ili brandy)
165 grama sušenih cvjetnih vrhova matičnjaka
40 grama nešpricane limunove korice
5 grama korijena anđelike
Ostavite u hladu dva tjedna, nakon toga dodajte:
65 grama korijandera
12,5 grama muškatnog oraščića
12,5 grama cimeta
1,5 gram klinčića
Ostavite još tjedan dana u hladu, nakon toga procijedite u tamnu bocu. Pijte jednu do dvije žličice dnevno.
Matičnjak za njegu kože
Matičnjak je zbog svojih antivirusnih svojstava vrlo popularan u kozmetici. Od njega se prave losioni, tonici, hidrolati, kreme i slično.
Tonik i parna kupelj odlični su za njegu masne i problematične kože, a pogoduju i mješovitoj koži, jer hidratiziraju i vraćaju ravnotežu.
Za pripremu vlastitog osvježavajućeg tonika pomiješajte žličicu matičnjaka sa šalicom hamamelisa, ostavite da stoji tjedan dana.
Zatim procijedite i koristite jednom dnevno.
Uzgoj i berba
Matičnjak se bere u doba cvjetanja početkom ljeta.
Najbolje je sušiti cijelu biljku, pa zatim otkinuti listove da se ne izgube dragocjena ulja.
Lako ga možete posaditi kod kuće, jer voli sve vrste zemlje. Otporan je na niske temperature i uspijeva na svim terenima do 100 m n/m.
Matičnjakom možete začinjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. Obavezan je sastojak ljekovitih likeraBenedictine i Chartreuse.
Rudolf Breuss (1899-1990) je naturopat koji je razvio metodu terapeutskog gladovanja poznatu pod nazivom ''Totalna terapija'.
Autor je knjige ''Rak, leukemija i druge prividno neizlječive bolesti''.
U knjizi navodi da je njegovom metodom do 1980. godine izliječeno više od 40.000 bolesnih od raka i drugih teških bolesti.
Gladovanjem protiv raka
Po Breussu, rak je samostalna tvorevina unutar organizma, kojoj su za rast i napredak nužne bjelančevine koje se nalaze u čvrstoj hrani, te se, u skladu s tim, može uništiti gladovanjem i unošenjem sokova od organski uzgojenog povrća.
Budući da u njima nema bjelančevina, organizam će ih početi crpiti iz tumora, što će u konačnici dovesti do njegove razgradnje.
Iz tog razloga, tijekom dijete ne smije se uzimati nikakva čvrsta hrana koja sadrži bjelančevine.
Terapiju uskraćivanja hrane tumorskim stanicama nužno je provoditi 42 dana, odnosno 6 tjedana.
Za to vrijeme iz organizma će se izlučiti sve nezdrave tvari koje smo u njega unijeli hranom, pićem ili udisanjem.
U drugoj polovici posta započet će razgradnja nezdravih stanica, a nakon 6 tjedana cijeli organizam biti će potpuno obnovljen.
U cilju liječenja, Breuss koristi sokove od korjenastog povrća. Terapija koju preporučuje sastoji u pijenju 3-5 dcl soka pripravljenog od cikle, mrkve, korijena celera, rotkve i krumpira.
Uz to se, ovisno o oboljelim organima i tkivima, uzima do 2 litre čajnih mješavina na dan i 2 dcl bistre juhe od luka.
Za vrijeme terapije iz prehrane obavezno treba izbaciti šećer, bijelo brašno, suhomesnate proizvode i konzervirane namirnice.
O čemu ovisi uspjeh terapije
Breuss tvrdi da uspjeh ''Totalne terapije'' može biti znatno umanjen ili doveden u pitanje samo ako se terapija ne provodi striktno po njegovim uputama.
Terapija također neće uspjeti ako uz nju primjenjujete metode i sredstva kojima se služi službena medicina, a kojima se osim stanica raka, uništavaju i mnoge zdrave stanice.
Sokove valja spravljati isključivo od namirnica iz strogo kontroliranog organskog uzgoja
Naime, korištenjem povrća zagađenog umjetnim gnojivima i pesticidima, postigli bismo posve suprotan učinak - umjesto čišćenja organizma i ozdravljenja, pridonijeli njegovom onečišćenju i daljnjem razvoju bolesti.
Tijekom gladovanja valja obavezno voditi računa o urednoj probavi i po potrebi raditi ispiranje crijeva (klistiranje), kako razgrađene tvari ne bi ostale u organizmu i izazvale trovanje.
Uz sve navedeno preporučuje se boravak na svježem zraku, tjelovježba i masaža.
Važno je imati na umu da proces liječenja podrazumijeva i njegovanje pozitivnog stava, te lišavanje stresa i nezdravih navika koje su znatno doprinijele razvoju bolesti.
Riješite se otrova i kemikalija
Breussova terapija nipošto nije tako jednostavna kako bi se na prvi pogled moglo zaključiti.
Njegov sok i čajevi samo su dio složenog pristupa liječenju, zbog čega se i naziva totalnom terapijom.
Kako bi se sokom doista postiglo izlječenje, uz već navedene preporuke moraju se poštovati sva pravila, što znači da se moramo osvrnuti i na uzroke bolesti.
Govoreći o uzrocima bolesti, Breuss poglavito naglašava štetan utjecaj otrova i kemikalija kojima smo okruženi u vlastitim domovima, poput naftalina, sprejeva protiv insekata, umjetnih mirisa za osvježavanje prostora, kemijskih sredstava za čišćenje i sl.
Takva sredstva nužno je izbaciti iz kuće. Primjerice, umjesto naftalina Breuss savjetuje uporabu lavande, te tamjan, za čišćenje i osvježavanje prostora.
Također, savjetuje nam da se kanimo navike podgrijavanja hrane, korištenja duboko smrznutih namirnica, te kemijski tretirane hrane, kao i one koja sadrži konzervanse.
Izbjegavajte štetna zračenja
Između ostalog, Breuss tvrdi da većina oboljelih od raka i drugih teških bolesti ima krevet postavljen iznad podzemnih voda i mjesta gdje se one ukrštavaju.
Zbog toga preporučuje savjetovanje s radiestezistom u cilju premještanja postelje na mjesto gdje tih zračenja nema.
Osim liječenja raka i drugih teških bolesti, Breussova terapija može se provoditi i preventivno.
Potiče proces čišćenja organizma i jačanja imuniteta, a budući da nema neugodnih nuspojava, vrlo je preporučljiva i kao kura za smanjenje viška kilograma.
Post ili gladovanje od davnine je poznato kao sredstvo liječenja i duhovnog pročišćenja, a organizirano, uz stručan nadzor, u Europi se provodi od početka 20. st.
Hipokrat, otac medicine, također je bio uvjeren da je gladovanje odličan način za pročišćenje organizma i postizanje optimalnog zdravlja.
Unatoč tomu, službena medicina (s izuzetkom Rusije, gdje je liječenje gladovanjem priznato i uključuje se u zdravstvenu terapiju), Breussovu metodu liječenja ne prihvaća kao učinkovitu, a nerijetko ju drži i štetnom.
Za takav stav prilično je zaslužna i industrija lijekova, no važno je napomenuti da Breussova terapija, ukoliko se pravilno provodi, nipošto nije štetna.
Ipak, budući da se tijekom terapije gubi i do 15 kilograma, ne savjetuje se djeci, trudnicama, osobama premale tjelesne težine i osobama u terminalnoj fazi maligne bolesti.
Naši kosti nalaze se u neprestanoj pregradnji. Stalno se stvara novo koštano tkivo.
Kad se to ne bi događalo, kosti ne bi bile kvalitetne i često bismo imali prijelome.
Stanice zvane osteoklasti razgrađuju staru kost, a novu kost zatim grade osteoblasti.
U normalnim uvjetima osteoblasti i osteoklasti u međusobnoj su ravnoteži, no ta se ravnoteža može poremetiti.
Kod takvih situacija dolazi do smanjenja koštane mase.
Kod većine ljudi gustoća koštane mase počinje se postupno smanjivati kad pređu tridesetu godinu, a kod žena to se još dodatno ubrzava u prvih deset godina nakon početka menopauze.
Srećom, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste usporili ili čak potpuno zaustavili smanjenje gustoće kostiju.
Nemojte misliti da je riječ o lijekovima ili dodacima prehrani. Kao i uvijek, priroda nam nudi najbolje rješenje.
.jpg)
Komorač
Na prvom mjestu je poznata, često nepravedno zanemarivana namirnica - komorač. Ako ga do sad niste probali, pravo je vrijeme za prvi put.
Ova biljka se još naziva i morač, slatki kopar, janež, slatki aniš, divlja mirodija ili morač, ovisno gdje živite.
Ovo povrće ima dugu povijest korištenja u ljekovite svrhe, te se od davnina primjenjuje kao osvježivač daha, kod probavnih tegoba i za izbacivanje sluzi iz pluća.
Sjeme komorača ima blagotvoran učinak protiv gubitka mineralne gustoće kostiju.
Djeluje tako da povećava broj osteoklasta (stanica koje grade kosti) i time pruža zaštitu kostima.
Komorač je riznica hranjivih tvari, uključujući vitamin C, folnu kiselinu, kalcij i magnezij.
Sadrži i antioksidanse koji pomažu smanjiti upale, jačaju imunološki sustav i pomažu u sprečavanju nastanka raka.
Stoga, čak i ako ne volite jesti komorač, ubacite ga koji put u dnevni jelovnik. Ipak je zdravlje u pitanju.
Komorač je samo jedan primjer povrća koje je odlično za vaše kosti.
Visok udio povrća u prehrani već je odavno povezan s pozitivnim učincima na mineralni status kostiju.
Uključivanje u prehranu kvalitetnog, organskog i domaćeg povrća povećat će snagu vaših kostiju i smanjiti rizik od prijeloma u bilo kojoj dobi vašeg života.
Kakao
Vaše kosti sastoje se od desetak minerala, tako da osim kalcija morate se usredotočiti i na unos nekih drugih minirala, poput silicija i magnezija.
Dobri izvori silicija su krastavci, paprike, rajčica i brojno bilje uključujući koprivu, rastavić i lucernu.
Što se tiče magnezija, najbolji izvor ovog minerala je sirovi organski kakao.
Da, kvalitetna čokolada izuzetno je bogata magnezijem pa je nemojte ni slučajno izbjegavati!
Još jedan obilan izvor minerala je himalajska kristalna sol. Naime, ona sadrži sva 84 elementa koja se nalaze u ljudskom tijelu.
Himalajska sol donedavna je bila prilično nepoznata u našim krajevima, ali sad je možete pronaći u trgovinama zdrave hrane.
Vitamin K2
Jedan od bitnih sastojaka koje vaš organizam treba za jake kosti je vitamin K2.
Ako ne jedete redovito sljedeće namirnice, onda vjerojatno imate manjak vitamina K2 i trebate učiniti nešto u vezi s time:
- fermentirane namirnice (primjerice - domaći kiseli kupus)
- organski životinjski proizvodi (jogurt, maslac...)
- mnoge vrste sira
Da zaključim, jedan od najboljih načina za postizanje zdravih kostiju je prehrana bogata svježim, sirovim i cjelovitim namirnicama koje sadrže prirodne minerale.
Na takav način vaše tijelo dobije sve nutrijente potrebne za njegovo normalno funkcioniranje.
Osim pravilne prehrane, ne zaboravite na redovito izlaganje suncu kako biste osigurali i svoju količinu vitamina D.
Također nemojte izostaviti redovitu tjelesnu aktivnost, posebice vježbe snage koje dokazano stimuliraju izgradnju i jačanje kostiju. Smanjite unos šećera i rafiniranih žitarica i bit ćete sigurni da ste za svoje kosti učinili sve što ste mogli kako bi ostali zdravi i čvrsti u svakoj životnoj dobi!
Dr. Broda Barnes, liječnik koji je bio daleko ispred svog vremena, još je prije 50 godina otkrio da temperatura našeg tijela je dobar indikator aktivnosti štitnjače, posebice temperatura tijela odmah nakon buđenja.
Napisao je knjigu o aktivnosti štitnjače s opisom raznih problema i bolesti do kojih može doći zbog smanjene aktivnosti ovog važnog organa.
Također je razradio i jednostavni kućni test koji možete primijeniti da bi provjerili stanje Vaše štitnjače.
Barnov test
Prije spavanja uzmite toplomjer i dobro ga stresite - budite sigurni da je temperatura na njemu niža nego 35C.
Sljedeće jutro, odmah nakon buđenja, stavite toplomjer ispod pazuha. Pripazite da između toplomjera i ruke nema odjeće. Ostavite toplomjer 10 minuta. Ovo vrijeme možete iskoristiti da još malo odremate.
Nakon 10 minuta, očitajte rezultat i odmah ga zapišite. Rezultat je poznat kao "rana jutarnja bazalna temperatura". Normalna temperatura je između 36.5 i 36.8.
Temperatura može varirati zbog infektivnih bolesti i kod žena koje imaju menstruaciju. Zbog toga se preporučuje da napravite ovaj test ako ste zdravi i kada nemate mjesečnicu.
Rezultati testa
1. Ako je Vaša temperatura između 36.5 i 36.8, vaša štitnjača radi normalno.
2. Ako je temperatura niža od 36.5, onda se radi o smanjenom radu štitnjače. Simptomi smanjenog rada štitnjače su depresija, nedostatak energije, umor, infekcije, kronična glavobolja, nedostatak pamćenja i koncentracije, gubitak kose, itd.
3. Ako je temperatura viša od 36.8, radi se o ubrzanom radu štitnjače ili infekciji u tijelu.
Radi točnosti rezultata preporučuje se da se test radi 3 dana za redom.
Ako je vaša temperatura iznad ili ispod granica normale, preporučujemo da se obratite konvencionalnom ili alternativnom liječniku da bi dodatno potvrdili dijagnozu i dobili stručan savjet.
Što je potrebno za dobar rad štitnjače?
Za pravilan rad štitnjače bitan je dobar rad jetre, život bez stresa, selen, vitamin A, kortizol, magnezij i vitamin B.